Sektorske strategije predstavljaju strateške dokumente za planiranje razvoja pojedinih sektora koji čine segmente regionalnog razvoja kao što su: sektor turizma, poljoprivrede, pojedinih industrijskih grana, ruralnog razvoja i slično. Potreba za kreiranjem sektorskih strategija javila se zbog specifičnosti pojedinih područja koje raspolažu sa različitim resursnim osnovama kao potencijalima razvoja. Uzimanje u obzir specifičnosti područja daje se mogućnost za definisanje optimalnih razvojnih pravaca lokalnog područja uvažavajući njegova obilježja, prednosti i ograničenja.
Veliki dio sektorskih programa podrške nastali su kao rezultat zakonskih zahtjeva, preporuka EU, te državnih i EU strategija.
LAG Identifikovanje kapitala područja - Dokument koji predstavlja inicijalni korak ka osnivanju LAG-a (Lokalna akcijska grupa), kojim se definiše potreba za osnivanjem LAG-a, specifikuje područje koje bi LAG obuhvatao, te definišu specifičnosti razvoja navedenog područja. U okviru dokumenta izrađuje se analiza resursa na predloženom području, definiše opravdanost obuhvata pojedinih JLS-ova, popisuju/predlažu potencijalni članovi LAG-a, pravni oblik LAG-a i njegov način funkcionisanja, kao i koristi od osnivanja istog za stejkholdere na obuhvaćenom području.
LAG Strategija razvoja - Na već definisanom području obuhvata LAG-a izrađuje se strategija razvoja LAG-a koja obuhvata kreiranje vizije i ciljeva razvoja već osnovanog LAG-a ili LAG-a u procesu osnivanja. Ovaj dokument najčešće se naslanja na dokument Identifikovanje kapitala područja i vezan je na strategiju ruralnog razvoja i specifične sektorske strategije. U okviru Strategije razvoja LAG-a definišu se dostupni resursi i organizacija upravljanja LAG-om; prvenstveno način prikupljanja, koordinacije i odabira prioritetnih projekata, koordinacija aktivnosti u okviru LAG-a, upravljanje LAG-om, donošenje odluka i komunikacija sa stejkolderima.
Sektorske strategije – privreda - Strategija razvoja privrede, dokument je koji se obično izrađuje na zahtjev Klijenta koji želi dobiti analizu ključnih privrijednih grana koje postoje na određenom području. Na osnovu analize stanja i vizije, odnosno strateškog plana razvoja područja, definišu se one grane privrede koje mogu zajedno egzistirati, a predstavljaju potencijal za razvoj. Cilj izrade strategije razvoja privrede je postizanje „tačke preokreta“ u razvoju privrede određenog područja. Izrađuje se participativnom metodom koja omogućava učestvovanje ključnih stejkholdera privrede u razvoju strategije.
Sektorske strategije – turizam - Strategija razvoja turizma ima za cilj definisati viziju, strategiju, ciljeve, prioritete i razvojne projekte koji će omogućiti jedinici lokalne samouprave održivo iskorišćavanje postojećih resursa u svrhu razvoja turizma. U analizi stanja definiše se resursna i atrakcijska osnova za razvoj turizma odnosno: Temeljni turistički resursi - potencijalne i realne turističke atrakcije; Ostali direktni turistički resursi kao turističko ugostiteljski objekti, prateći turistički sadržaji, turističke zone, mjesta, destinacije, agencije, turistička organizovanost, informacije i promotivni materijali, sistem turističkog informisanja, turistička edukovanost lokalnog stanovništva i turistička atraktivnost susjednih destinacija; Indirektni turistički resursi kao očuvana okoline, geosaobraćajni položaj, saobraćajna povezanost, komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda, kvalitet prostorne organizacije, oblikovanje objekata, vanjskih uređenja i zelenih površina i ostali. Izrađuje se participativnom metodom koja omogućava učestvovanje ključnih stejkholdera turizma u razvoju strategije.
Sektorske strategije – poljoprivreda - Strategija razvoja poljoprivrede je dokument koji obuhvata analizu i mjere razvoja ključnih vrsta poljoprivrede stavljenih u kontekst ciljeva ruralnog razvoja određenog područja. Da bi se omogućilo ostvarivanje postavljenih ciljeva po vrstama poljoprivrijedne proizvodnje kao i prerađivačke industrije i ruralnog razvoja, potrebno je uspostaviti i adekvatan infrastrukturni, finansijski, organizacioni i vremenski okvir na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave, odnosno županije. U okviru strategije posebna se pažnja posvećuje usklađivanju mjera i ciljeva razvoja poljoprivrede sa ciljevima pretpostavljenim od strane Evropske unije, kako bi predložene mjere bile prihvatljive za kandidovanje na EU konkursima vezanim za poljoprivredu.
Sektorske strategije – industrija - Izrade strategije razvoja industrije, dokument je koji se obično izrađuje na zahtjev Klijenta koji želi dobiti analizu ključnih industrija koje postoje na određenom području. Na osnovu analize stanja i vizije, odnosno plana ukupnog razvoja područja, definišu se one industrije koje mogu zajedno egzistirati, a predstavljaju potencijal za razvoj. Cilj izrade strategije razvoja industrije je podizanje konkurentnosti industrija kroz definisanje mjera: gašenja, restrukturiranja, unaprjeđenja i pokretanja određenih industrijskih sektora. Razlog tome leži u činjenici da je industrija pokretač razvoja određenog područja, ali isto tako može biti i teret ukoliko taj razvoj nije adekvatno planiran.
Sektorske strategije – ruralni razvoj - Izrada strategije ruralnog razvoja participativni je proces lokalnih stejkholdera koji uključuje čitav niz pitanja kao što su infrastruktura u ruralnom području, industrija, poljoprivreda, zdravlje, transport, životna sredina, obrazovanje, kulturno naslijeđe itd. Strategijom ruralnog razvoja definiše se vizija i optimalan put za razvoj ruralnog prostora, na način da se na osnovu zaključaka analize specifikuju mjere razvoja, definisane prostornim i ljudskim resursima, vremenom i novcem. Posebna pažnja kod izrade strategije posvećena je usklađivanju mjera i ciljeva ruralnog razvoja sa ciljevima pretpostavljenim od strane Evropske unije.
Plan gospodarenja otpadom - Gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom, te su dužni međusobno surađivati i uz koordinaciju kantona osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno skupljanje otpada. Plan upravljanja otpadom, osim demografske i privrijedne analize područja u svrhu determiniranja količine otpada i njegove projekcije u budućnosti, sadrži i analizu postojećeg načina prikupljanja otpada. Osnovna svrha Plana gospodarenja otpadom jest definiranje mjera usmjerenih ka izbjegavanju i smanjenju nastajanja otpada, te mjera odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada koje su u skladu sa Planom upravljanja otpadom na višoj razini.
Program raspolaganja poljoprivrijednim zemljištem - Na osnovu zakona i u skladu sa Strategijom upravljanja poljoprivrijednim zemljištem u vlasništvu države, jedinice lokalne samouprave obavezne su da donose program raspolaganja poljoprivrijednim zemljištem u vlasništvu države za svoje područje. Poljoprivrijednim zemljištem u vlasništvu države može se raspolagati na nekoliko načina i to: prodaja, zakup i koncesija. U okviru programa definišu se: ukupne površine poljoprivrijednog zemljišta, dosadašnje raspolaganje poljoprivrijednim zemljištem, površine poljoprivrijednog zemljišta određene za zakup, površine poljoprivrijednog zemljišta određene za prodaju i koncesijupovršine poljoprivrijednog zemljišta određene za povrat.
Plan upravljanja kulturnim dobrom - Dokument kojim lokalna samouprava planira održivo upravljanje kulturnim resursom na svom području. Cilj ovog plana je da se dokaže da je moguće upravljati spomeničkom baštinom, da je moguće spomenik doživjeti kao benefit područja i da je moguće sa i od spomenika živjeti. Krajnji cilj plana upravljanja kulturnim dobrima je transformisati JLS i lokalnu zajednicu u prvorazrednog „javnog preduzetnika“, koji razumije kulturu kao razvojnu snagu društva, a ulaganja u kulturu vidi kao ulaganja u razvoj. Tri glavna cilja koja se žele dostići izradom Plana upravljanja su slijedeća: osigurati očuvanje i restauraciju kulturno istorijskih vrijednosti; osigurati očuvanje i povećanje funkcija i vrijednosti objekata i područja; osigurati održivo korištenje kulturnog dobra kroz promociju i razvoj ponude. Plan upravljanja treba imati svaki spomenik kulture koji se želi uvrstiti na UNESCO listu svjetske kulturne baštine.
Plan upravljanja prirodnim dobrom - Dokument kojim lokalna samouprava planira održivo upravljanje prirodnim resursom na svom području. Cilj izrade dokumenta je aktiviranje prirodnih resursa na području jedinice lokalne samouprave bilo da se radi o zaštićenim prirodnim vrijednostima ili onima koji nisu pod zaštitom. Plan upravljanja prirodnim dobrom razlikuje se u odnosu na karakteristike prirodnog dobra (rijeke, planine, plaže, ostrva….), statusu njegove zaštite i namjeni korišćenja prirodnog dobra. Plan uvažava tri glavna aspekta: Društveno-kulturni – aktivnost ne nanosi štetu već naprotiv oživljava društveno tkivo i kulturu zajednice u kojoj je locirana; Ekološki – aktivnost nanosi minimalnu štetu okolini (flora, fauna, voda, tlo, energija, zagađenje) te donosi korist životnoj sredini na najbolji mogući način (kroz zaštitu i očuvanje); Privrijedni – aktivnost kontinuirano doprinosi privrijednom blagostanju lokalne zajednice, odnosno vlasnicima, zaposlenima i susjedima privrijedne djelatnosti. Uvođenje ovih aspekata u privrijednu aktivnost zove se model trostrukog bilansa („triple bottom-line). Drugim riječima – činiti dobro poslujući dobro! To znači voditi poslovanje, organizaciju, vladu, na način da ne uništava resurse – prirodne, kulturne, privrijedne – o kojima zavisi.
