Sektorske strategije predstavljaju strateške dokumente za planiranje razvoja pojedinih sektora koji čine segmente regionalnog razvoja kao što su primjerice sektor turizma, poljoprivrede, pojedinih industrijskih grana, ruralnog razvoja i slično. Potreba za kreiranjem sektorskih strategija javila se zbog specifičnosti pojedinih područja koje raspolažusa različitim resursnim osnovama kao potencijalima razvoja. Uzimanje u obzir specifičnosti područja daje se mogućnost za definiranje optimalnih razvojnih pravaca lokalnog područja uvažavajući njegova obilježja, prednosti i ograničenja.
Velik dio sektorskih programa podrške nastali su kao rezultat zakonskih zahtjeva, preporuka EU, te državnih i EU strategija.
LAG Identifikacija kapitala područja - Identifikacija kapitala područja je dokument koji predstavlja inicijalni korak ka osnivanju LAG-a (Lokalna akcijska grupa), kojim se definira potreba za osnivanjem LAG-a, specificira područje koje bi LAG obuhvaćao, te definiraju specifičnosti razvoja navedenog područja. U okviru dokumenta izrađuje se analiza resursa na predloženom području, definira opravdanost obuhvata pojedinih JLS-ova, popisuju/predlažu potencijalni članovi LAG-a, pravni oblik LAG-a i njegov način funkcioniranja, te koristi od osnivanja istog za dionike na obuhvaćenom području.
LAG Strategija razvoja - Na već definiranom području obuhvata LAG-a izrađuje se strategija razvoja LAG-a koja obuhvaća kreiranje vizije i ciljeva razvoja već osnovanog LAG-a ili LAG-a u procesu osnivanja. Ovaj dokument najčešće se naslanja na dokument Identifikacija kapitala područja i vezan je na strategiju ruralnog razvoja i specifične sektorske strategije. U okviru Strategije razvoja LAG-a definiraju se dostupni resursi i organizacija upravljanja LAG-om; prvenstveno način prikupljanja, koordinacije i odabira prioritetnih projekata, koordinacija aktivnosti u okviru LAG-a, upravljanje LAG-om, donošenje odluka i komunikacija s dionicima.
Sektorske strategije – gospodarstvo - Izrade strategije razvoja gospodarstva, dokument je koji se obično izrađuje na zahtjev Klijenta koji želi dobiti analizu ključnih gospodarskih grana koje postoje na određenom području. Temeljem analize stanja i vizije, odnosno plana ukupnog razvoja područja, definiraju se one grane gospodarstva koje mogu zajedno egzistirati, a predstavljaju potencijal za razvoj. Cilj izrade strategije razvoja gospodarstva jest postizanje „točke preokreta“ u razvoju gospodarstva određenog područja. Izrađuje se participativnom metodom koja omogućuje sudjelovanje ključnih dionika gospodarstva u razvoju strategije.
Sektorske strategije – turizam - Strategija razvoja turizma ima za cilj definirati viziju, strategiju, ciljeve, prioritete i razvojne projekte koji će omogućiti jedinici lokalne samouprave održivo iskorištenje postojećih resursa u svrhu razvoja turizma. U analizi stanja definira se resursna i atrakcijska osnova za razvoj turizma odnosno: Temeljni turistički resursi - potencijalne i realne turističke atrakcije; Ostali izravni turistički resursi kao turističko ugostiteljski objekti, prateći turistički sadržaju, turističke zone, mjesta, destinacije, agencije, turistička organiziranost, informacije i promidžbeni materijali, sustav turističkog informiranja, turistička educiranost lokalnog stanovništva te turistička atraktivnost susjednih destinacija; Neizravni turistički resursi kao očuvani okoliš, geoprometni položaj, prometna povezanost, komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda, kvaliteta prostorne organizacije, oblikovanje objekata, vanjskih uređenja i zelenih površina i ostali. Izrađuje se participativnom metodom koja omogućuje sudjelovanje ključnih dionika u turizmu u razvoju strategije.
Sektorske strategije – poljoprivreda - Strategija razvoja poljoprivrede je dokument koji obuhvaća analizu i mjere razvoja ključnih vrsta poljoprivrede stavljenih u kontekst ciljeva ruralnog razvoja određenog područja. Da bi se omogućilo ostvarivanje postavljenih ciljeva po vrstama poljoprivredne proizvodnje kao i prerađivačke industrije i ruralnog razvoja, potrebno je uspostaviti i adekvatan infrastrukturni, financijski, organizacijski i vremenski okvir na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave, odnosno županije. U okviru strategije posebna se pažnja posvećuje usklađivanju mjera i ciljeva razvoja poljoprivrede s ciljevima pretpostavljenim od strane Europske unije, kako bi predložene mjere bile prihvatljive za kandidiranje na EU natječaje vezane za poljoprivredu.
Sektorske strategije – industrija - Izrada strategije razvoja industrije, dokument je koji se obično izrađuje na zahtjev Klijenta koji želi dobiti analizu ključnih industrija koje postoje na određenom području. Temeljem analize stanja i vizije, odnosno plana ukupnog razvoja područja, definiraju se one industrije koje mogu zajedno egzistirati, a predstavljaju potencijal za razvoj. Cilj izrade strategije razvoja industrije jest podizanje konkurentnosti industrija kroz definiranje mjera: gašenja, restrukturiranja, unaprjeđenja i pokretanja određenih industrijskih sektora. Razlog tome leži u činjenici da je industrija pokretač razvoja određenog područja, ali isto tako može biti i uteg ukoliko taj razvoj nije adekvatno planiran.
Sektorske strategije – ruralni razvoj - Izrada strategije ruralnog razvoja participativni je proces lokalnih dionika koji uključuje čitav niz pitanja kao što su infrastruktura u ruralnom području, industrija, poljoprivreda, zdravlje, transport, životna sredina, obrazovanje, kulturno naslijeđe itd. Strategijom ruralnog razvoja definira se vizija i optimalan put za razvoj ruralnog prostora, na način da se temeljem zaključaka analize specificiraju mjere razvoja, definirane prostornim i ljudskim resursima, vremenom i novcem. Posebna pažnja kod izrade strategije posvećena je usklađivanju mjera i ciljeva ruralnog razvoja s ciljevima pretpostavljenim od strane Europske unije.
Plan gospodarenja otpadom - Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04, čl. 15, st. 1,) u Republici Hrvatskoj gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom, te su dužni međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno skupljanje otpada. Plan gospodarenja otpadom, osim demografske i gospodarske analize područja u svrhu determiniranja količine otpada i njegove projekcije u budućnosti, sadrži i analizu postojećeg načina prikupljanja otpada. Osnovna svrha Plana gospodarenja otpadom jest definiranje mjera usmjerenih ka izbjegavanju i smanjenju nastajanja otpada, te mjera odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada koje su u skladu sa Planom gospodarenja otpadom na županijskoj razini.
Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem - Temeljem zakona i sukladno Strategiji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, jedinice lokalne samouprave obvezne su donijeti program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za svoje područje. Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se po tri oblika i to: prodaja, zakup i koncesija. U okviru programa definiraju se ukupne površine poljoprivrednog zemljišta, dosadašnje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, površine poljoprivrednog zemljišta određene za zakup, površine poljoprivrednog zemljišta određene za prodaju i koncesiju te površine poljoprivrednog zemljišta određene za povrat.
Plan upravljanja kulturnim dobrom - Dokument kojim lokalna samouprava planira održivo upravljanje kulturnim resursom na svom području. Cilj ovoga plana je da se dokaže da je moguće upravljati spomeničkom baštinom, da je moguće spomenik doživjeti kao benefit područja i da je moguće sa i od spomenika živjeti. Krajnji cilj plana upravljanja kulturnim dobrima je preobraziti JLS i lokalnu zajednicu u prvorazrednog „javnog poduzetnika“, koji razumije kulturu kao razvojnu snagu društva, a ulaganja u kulturu vidi kao ulaganja u razvoj. Tri glavna cilja koja se žele dostići izradom Plana upravljanja su slijedeća:osigurati očuvanje i restauraciju kulturno povijesnih vrijednosti; osigurati očuvanje i povećanje funkcija i vrijednosti objekata i područja; osigurati održivo korištenje kulturnog dobra kroz promociju i razvoj ponude. Plan upravljanja treba imati svaki spomenik kulture koji se želi uvrstiti na UNESCO listu svjetske kulturne baštine.
Plan upravljanja prirodnim dobrom - Dokument kojim lokalna samouprava planira održivo upravljanje prirodnim resursom na svom području. Cilj izrade dokumenta je aktiviranje prirodnih resursa na području jedinice lokalne samouprave bilo da se radi o zaštićenim prirodnim vrijednostima ili onima koji nisu pod zaštitom. Plan upravljanja prirodnim dobrom razlikuje se u odnosu na karakteristike prirodnog dobra (rijeke, planine, plaže, otoci….), statusu njegove zaštite te u konačnici namjeni korištenja prirodnog dobra. Plan respektira tri glavna aspekta: Društveno-kulturni – aktivnost ne nanosi štetu već naprotiv oživljava društveno tkivo i kulturu zajednice u kojoj je locirana; Ekološki – aktivnost nanosi minimalnu štetu okolišu (flora, fauna, voda, tlo, energija, zagađenje) te donosi korist okolišu na najbolji mogući način (kroz zaštitu i očuvanje); Gospodarski – aktivnost kontinuirano doprinosi gospodarskom blagostanju lokalne zajednice, odnosno vlasnicima, zaposlenicima i susjedima gospodarstvene djelatnosti. Uvođenje ovih aspekata u gospodarsku aktivnost zove se model trostruke bilance („triple bottom-line). Drugim riječima – činiti dobro poslujući dobro! To znači voditi poslovanje, organizaciju, vladu, na način da ne uništava resurse – prirodne, kulturne, gospodarske – o kojima ovisi.
