Sektorske strategije

Sektorske strategije predstavljaju strateške dokumente za planiranje razvoja pojedinih sektora koji čine segmente regionalnog razvoja kao što su na primer sektor turizma, poljoprivrede, pojedinih industrijskih grana, ruralnog razvoja i slično. Potreba za kreiranjem sektorskih strategija javila se zbog specifičnosti pojedinih područja koje raspolažu sa različitim resursnim osnovama kao potencijalima razvoja. Uzimanje u obzir specifičnosti područja daje se mogućnost za definisanje optimalnih razvojnih pravaca lokalnog područja uvažavajući njegova obilježja, prednosti i ograničenja.

Velik deo sektorskih programa podrške nastali su kao rezultat zakonskih zahteva, preporuka EU, i državnih i EU strategija.

LAG Identifikacija kapitala područja - Dokument koji predstavlja inicijalni korak ka osnivanju LAG-a (Lokalna akciona grupa), kojim se definiše potreba za osnivanjem LAG-a, određuje područje koje bi LAG obuhvatao, i definišu specifičnosti razvoja navedenog područja. U okviru dokumenta izrađuje se analiza resursa na predloženom području, definiše opravdanost obuhvata pojedinih JLS-ova, popisuju/predlažu potencijalni članovi LAG-a, pravni oblik LAG-a i njegov način funkcionisanja, i koristi od osnivanja istog za činioce na obuhvaćenom području.

LAG Strategija razvoja - Na već definisanom području obuhvata LAG-a izrađuje se strategija razvoja LAG-a koja obuhvata kreiranje vizije i ciljeva razvoja već osnovanog LAG-a ili LAG-a u procesu osnivanja. Ovaj dokument najčešće se naslanja na dokument Identifikacija kapitala područja i vezan je na strategiju ruralnog razvoja i specifične sektorske strategije. U okviru Strategije razvoja LAG-a definišu se dostupni resursi i organizacija upravljanja LAG-om; prvenstveno način prikupljanja, koordinacije i odabira prioritetnih projekata, koordinacija aktivnosti u okviru LAG-a, upravljanje LAG-om, donošenje odluka i komunikacija sa činiocima.

Sektorske strategije – privreda - Izrade strategije razvoja privrede, dokument je koji se obično izrađuje na zahtev Klijenta koji želi da dobije analizu ključnih privrednih grana koje postoje na određenom području. Na osnovu analize stanja i vizije, odnosno strateškog plana razvoja, definišu se one grane privrede koje mogu zajedno egzistirati, a predstavljaju potencijal za razvoj. Cilj izrade strategije razvoja privrede je postizanje „tačke preokreta“ u razvoju privrede određenog područja. Izrađuje se participativnom metodom koja omogućava učestvovanje ključnih činilaca privrede u razvoju strategije.

Sektorske strategije – turizam - Ima za cilj da definiše viziju, strategiju, ciljeve, prioritete i razvojne projekte koji će omogućiti jedinici lokalne samouprave održivo iskorišćenje postojećih resursa u svrhu razvoja turizma. U analizi stanja definiše se resursna i atrakcijska osnova za razvoj turizma odnosno: Osnovni turistički resursi - potencijalne i realne turističke atrakcije; Ostali direktni turistički resursi kao turističko ugostiteljski objekti, prateći turistički sadržaji, turističke zone, mesta, destinacije, agencije, turistička organizovanost, informacije i promotivni materijali, sistem turističkog informisanja, turistička edukacija lokalnog stanovništva i turistička atraktivnost susednih destinacija; Indirektni turistički resursi kao očuvana okolina, geosaobraćajni položaj, saobraćajna povezanost, komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda, kvalitet prostorne organizacije, oblikovanje objekata, spoljna uređenja i zelenih površina i ostali. Izrađuje se participativnom metodom koja omogućava učestvovanje ključnih činilaca u turizmu u razvoju strategije.

Sektorske strategije – poljoprivreda - Dokument koji obuhvata analizu i mere razvoja ključnih vrsta poljoprivrede stavljenih u kontekst ciljeva ruralnog razvoja određenog područja. Da bi se omogućilo ostvarivanje postavljenih ciljeva po vrstama poljoprivredne proizvodnje kao i prerađivačke industrije i ruralnog razvoja, potrebno je uspostaviti i adekvatan infrastrukturni, finansijski, organizacioni i vremenski okvir na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave. U okviru strategije posebna se pažnja posvećuje usklađivanju mera i ciljeva razvoja poljoprivrede sa ciljevima pretpostavljenim od strane Evropske unije, kako bi predložene mere bile prihvatljive za kandidaturu na EU pozive vezane za poljoprivredu.

Sektorske strategije – industrija - Dokument je koji se obično izrađuje na zahtev Klijenta koji želi dobiti analizu ključnih industrija koje postoje na određenom području. Na ovsnovu analize stanja i vizije, odnosno strateškog plana razvoja područja, definišu se one industrije koje mogu zajedno da egzistiraju, a predstavljaju potencijal za razvoj. Cilj izrade strategije razvoja industrije je podizanje konkurentnosti industrija kroz definisanje mera: gašenja, restrukturiranja, unapređenja i pokretanja određenih industrijskih sektora. Razlog leži u činjenici da je industrija pokretač razvoja određenog područja, ali isto tako može biti i teg ukoliko taj razvoj nije adekvatno planiran.

Sektorske strategije – ruralni razvoj - Izrada strategije ruralnog razvoja participativni je proces lokalnih činilaca koji uključuje čitav niz pitanja kao što su infrastruktura u ruralnom području, industrija, poljoprivreda, zdravlje, transport, životna sredina, obrazovanje, kulturno nasleđe itd. Strategijom ruralnog razvoja definiše se vizija i optimalan put za razvoj ruralnog prostora, na način da se na osnovu zaključka analize definišu mere razvoja, određene prostornim i ljudskim resursima, vremenom i novcem. Posebna pažnja kod izrade strategije posvećena je usklađivanju mera i ciljeva ruralnog razvoja sa ciljevima pretpostavljenim od strane Evropske unije.

Plan gospodarenja otpadom - Gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom, te su dužni međusobno surađivati i uz koordinaciju kantona osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno skupljanje otpada. Plan upravljanja otpadom, osim demografske i privredne analize područja u svrhu determiniranja količine otpada i njegove projekcije u budućnosti, sadrži i analizu postojećeg načina prikupljanja otpada. Osnovna svrha Plana gospodarenja otpadom jest definiranje mjera usmjerenih ka izbjegavanju i smanjenju nastajanja otpada, te mjera odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada koje su u skladu sa Planom upravljanja otpadom na kantonalnoj razini.

Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem - Na osnovu zakona i u skladu sa Strategijom upravljanja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, jedinice lokalne samouprave obavezne su da donose program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za svoje područje. Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države može se raspolagati na nekoliko načina i to: prodaja, zakup i koncesija. U okviru programa definišu se: ukupne površine poljoprivrednog zemljišta, dosadašnje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, površine poljoprivrednog zemljišta određene za zakup, površine poljoprivrednog zemljišta određene za prodaju i koncesijupovršine poljoprivrednog zemljišta određene za povrat.

Plan upravljanja kulturnim dobrom - Dokument kojim lokalna samouprava planira održivo upravljanje kulturnim resursom na svom području. Cilj ovog plana je da se dokaže da je moguće upravljati spomeničkom baštinom, da je moguće spomenik doživeti kao benefit područja i da je moguće sa i od spomenika živeti. Krajnji cilj plana upravljanja kulturnim dobrima je preobraziti JLS i lokalnu zajednicu u prvorazrednog „javnog pofduzetnika“, koji razume kulturu kao razvojnu snagu društva, a ulaganja u kulturu vidi kao ulaganja u razvoj. Tri glavna cilja koja se žele dostići izradom Plana upravljanja su sledeća:osigurati očuvanje i restauraciju kulturno istorijskih vrednosti; osigurati očuvanje i povećanje funkcija i vrednosti objekata i područja; osigurati održivo korišćenje kulturnog dobra kroz promociju i razvoj ponude. Plan upravljanja treba imati svaki spomenik kulture koji se želi uvrstiti na UNESCO listu svetske kulturne baštine.

Plan upravljanja prirodnim dobrom - Dokument kojim lokalna samouprava planira održivo upravljanje prirodnim resursom na svom području. Cilj izrade dokumenta je aktiviranje prirodnih resursa na području jedinice lokalne samouprave bilo da se radi o zaštićenim prirodnim vrednostima ili onima koji nisu pod zaštitom. Plan upravljanja prirodnim dobrom razlikuje se u odnosu na karakteristike prirodnog dobra (reke, planine, plaže, ostrva….), statusu njegove zaštite i na kraju u nameni korišćenja prirodnog dobra. Plan respektuje tri glavna aspekta: Društveno-kulturni – aktivnost ne nanosi štetu već naprotiv oživljava društveno tkivo i kulturu zajednice u kojoj je locirana; Ekološki – aktivnost nanosi minimalnu štetu okolini (flora, fauna, voda, tlo, energija, zagađenje) i donosi korist okolini na najbolji mogući način (kroz zaštitu i očuvanje); Privredni – aktivnost kontinuirano doprinosi privrednom blagostanju lokalne zajednice, odnosno vlasnicima, zaposlenima i susedima privredne delatnosti. Uvođenje ovih aspekata u privrednu aktivnost zove se model „triple bottom-line. Drugim rečima – činiti dobro poslujući dobro! To znači voditi poslovanje, organizaciju, vladu, na način da ne uništava resurse – prirodne, kulturne, privredne – od kojih zavisi.